U današnje vrijeme lakše je nego ikad pokrenuti vlastiti posao. Digitalni alati, online oglašavanje i pojednostavljeni administrativni postupci omogućili su mnogima da započnu nešto svoje uz relativno male početne troškove. Upravo zato je paušalni obrt postao jedan od najčešćih izbora za one koji žele dodatnu zaradu, testirati poslovnu ideju ili dugoročno se maknuti od klasičnog rada za poslodavca.
Gotovo svakome tko razmišlja o pokretanju obrta vrlo brzo se otvori isto pitanje:
Otvoriti obrt uz radni odnos ili odmah krenuti u samostalni obrt?
Iako većina unaprijed zna da želi zadržati postojeći posao i obrt graditi „sa strane“, postoji i značajan broj onih koji – vođeni entuzijazmom ili frustracijom trenutnim poslom – razmišljaju o brzom napuštanju sigurnog zaposlenja.
Prije donošenja takve odluke važno je razumjeti konkretne razlike, troškove, obveze i ograničenja oba modela poslovanja.
U ovom blogu prolazimo kroz objektivne činjenice, ali i kroz one subjektivne razloge zbog kojih je u praksi često pametnije ne žuriti.
Što je obrt uz radni odnos?
Obrt uz radni odnos znači da ste zaposleni kod poslodavca, a istovremeno imate registriran paušalni obrt koji obavljate izvan radnog vremena. Ovakav obrt možete voditi i ako ste kod postojećeg poslodavca zaposleni na nepuno radno vrijeme.
Ovaj model najčešće biraju:
- freelanceri
- instruktori i edukatori
- IT stručnjaci
- dizajneri i marketinški stručnjaci
- kreatori digitalnih proizvoda i online usluga
Za otvaranje obrta nije potrebna suglasnost poslodavca. Ipak, preporučuje se poslodavca obavijestiti u nekom obliku slobodne forme (e-mail, poruka), radi korektnog odnosa i izbjegavanja potencijalnih nesporazuma. Ono što je najvažnije – s trenutnim poslodavcem nije dozvoljeno voditi tržišnu utakmicu za iste klijente.
Osnovna ideja poslovnog modela „obrt uz radni odnos“ je jednostavna:
Sigurnost stalnih primanja + testiranje vlastitog posla.
Prednosti obrta uz radni odnos
Najveća prednost ovog oblika poslovanja je financijska stabilnost. Plaća od poslodavca pokriva osnovne životne troškove, dok obrt može rasti postupno, bez pritiska da mora odmah donositi značajne prihode.
Važne prednosti obrta uz posao:
- niski troškovi vođenja
- manji psihološki stres
- nema pritiska da obrt mora „uspjeti odmah“
- idealno okruženje za učenje, čak i kroz pogreške
Troškovi i obveze kod obrta uz radni odnos
Iako se često misli da su troškovi zanemarivi, važno je znati sljedeće:
- Doprinosi se plaćaju godišnje, prema rješenju Porezne uprave. Doprinosi se ne plaćaju mjesečno, ali se plaćaju (mnogi misle suprotno!)
- Porez na dohodak plaća se kvartalno, prema paušalnom razredu u koji ste svrstani.
Bankovni račun:
- moguće je koristiti privatni račun – povoljnija opcija (glasi na ime obrtnika)
- poslovni račun nije obavezan (glasi na ime obrta)
- Ako poslujete s fizičkim osobama, obavezno je imati programsko rješenje za izdavanje računa, bez obzira radite li uz posao ili samostalno
- HGK članarina plaća se tek nakon druge godine poslovanja, tromjesečno.
Obvezno je:
- izdavanje izlaznih računa
- vođenje primitaka u KPR-u
- godišnja predaja PO-SD obrasca do 15.1.
Ograničenja obrta uz radni odnos
Iako fleksibilan, ovaj oblik poslovanja ima jasno i važno ograničenje:
- nije moguće aplicirati na mjeru samozapošljavanja
- nije moguće aplicirati na druge potpore
Ako planirate oslanjanje na državne mjere ili potpore, ovo je važna stavka koju ne treba zanemariti.
Što znači voditi obrt samostalno?
Samostalni obrt znači da nemate drugog poslodavca i da je obrt vaš primarni, a često i jedini izvor prihoda.
Ovaj model najčešće biraju oni koji:
- su već razvili posao kroz obrt uz radni odnos
- su već razvili posao, ali ga nisu legalizirali
- imaju potvrdu potražnje za svojim proizvodom ili uslugom
- svjesno su spremni preuzeti veći rizik
Prednosti samostalnog obrta
Najveća prednost samostalnog obrta je potpuna fokusiranost na posao. Vrijeme, energija i odluke usmjereni su isključivo na razvoj vlastite djelatnosti.
Dodatne prednosti uključuju:
- mogućnost apliciranja na mjere samozapošljavanja
- pristup drugim potporama i natječajima
- jasniji poslovni identitet
- veći potencijal rasta u kraćem vremenu
Troškovi i obveze kod samostalnog obrta
Ovdje dolazimo do ključne razlike u odnosu na obrt uz radni odnos.
Doprinosi se plaćaju mjesečno i uključuju:
- mirovinsko osiguranje
- zdravstveno osiguranje
Ostale obveze su jednake kao u obrtu uz posao:
- Porez na dohodak plaća se kvartalno, prema paušalnom razredu
Bankovni račun:
- privatni račun – glasi na ime obrtnika i donosi značajne uštede
- poslovni račun je obavezan ako se aplicira na poticajne mjere (npr. samozapošljavanje) i glasi na obrt
- Ako poslujete s fizičkim osobama, obavezno je imati programsko rješenje za izdavanje računa
- HGK članarina plaća se tek nakon druge godine poslovanja, tromjesečno
Obvezno je:
- izdavanje izlaznih računa
- vođenje primitaka u KPR-u
- godišnja predaja PO-SD obrasca do 15.1.
Usporedba obrta uz radni odnos i samostalnog obrta
Radi lakšeg razumijevanja razlika, u nastavku je prikazana usporedba troškova vođenja paušalnog obrta uz radni odnos i samostalno na mjesečnoj bazi.
Napomena: doprinosi u paušalnom obrtu uz posao plaćaju se godišnje.
Primjer se odnosi na obrtnika koji:
- posluje u vlastitom prostoru
- koristi programsko rješenje za izdavanje računa jer posluje s krajnjim kupcima (fizičkim osobama)
- ima poslovni bankovni račun (opcija može biti i privatni za oko 3 €/mj.)
- nalazi se u prvom poreznom razredu (godišnji primici do 11.300,00 €)
- knjige obrta vodi samostalno
Subjektivni razlozi koji često presude
Brojke su važne, ali u praksi odluku vrlo često određuju emocije, osjećaj sigurnosti i razina pritiska.
Zašto je često pametnije ostati zaposlen dok se posao ne razvije?
- početni prihodi iz obrta rijetko su stabilni
- tržištu treba vrijeme da vas prepozna
- nema pritiska da „svaki mjesec mora uspjeti“
- imate prostor za testiranje cijena, ponude i niše
Mnogi obrti ne propadnu zbog loše ideje, već zbog prevelikog financijskog pritiska u krivom trenutku.
Obrt uz radni odnos daje vam rijedak luksuz u poduzetništvu – vrijeme bez panike.
Kada razmišljati o prelasku na samostalni obrt?
Razumno je razmišljati o prelasku tek kada:
- prihodi iz obrta kontinuirano pokrivaju vaše mjesečne troškove
- imate financijsku rezervu za nekoliko mjeseci
- imate potvrđenu potražnju, a ne samo entuzijazam
Zaključak
Ne postoji univerzalno točan odgovor na pitanje je li bolji obrt uz radni odnos ili samostalni obrt. No postoji odgovorniji i sigurniji put, osobito za one koji tek ulaze u svijet paušalnog obrta i poduzetništva.
Za većinu ljudi taj put izgleda ovako:
- započeti s obrtom uz radni odnos
- bez pritiska testirati tržište i potražnju
- neko vrijeme izdržati tempo rada u obrtu uz redovni posao
- postupno izgraditi bazu klijenata i stabilne prihode
- steći iskustvo, rutinu i sigurnost u vlastite brojke
- tek tada razmišljati o prelasku na samostalni obrt
Cilj nije što brže dati otkaz, već izgraditi posao koji dugoročno može nositi i vas i vaše obveze – financijske, privatne i profesionalne.
Ako već znate želite li otvoriti paušalni obrt uz radni odnos ili samostalni paušalni obrt, ali vam nedostaje onaj sljedeći korak – kako točno registrirati i što od administracije voditi u toku poslovne godine – PAUŠAL START edukacija je logičan i siguran nastavak tog puta.
Kroz edukaciju dobivate jasnoću, strukturu i konkretne smjernice kako da obrt registrirate i vodite sigurno i bez straha da ste nešto propustili.