Završili ste fakultet, imate stručno znanje, možda čak položen stručni ispit za rad u školi. ali nikako do stalnog posla. Što učiniti? Čekati još jednu zamjenu ili pokušati stvoriti vlastitu poslovnu priliku?
O ovom sam pitanju razmišljala puno puta, a posljednjih godina sve češće radim i s onima koji su se našli upravo u takvoj situaciji.
Poznajem nekoliko kolegica koje su završile fakultete čijim je kadrom obrazovni sustav trenutno prilično zasićen. Godinama su radile na zamjenama, čekale natječaje, nadale se da će se otvoriti radno mjesto i svaki put ponovno prolazile kroz isti krug.
Neke su nakon deset godina čekanja konačno dobile stalni posao u školi.
Neke više nisu mogle čekati pa su otišle raditi u potpuno druge branše.
Neke su odlučile pokrenuti nešto svoje.
Jedna kolegica, kineziologinja, danas radi u upravi građevinske tvrtke. Nastavnica hrvatskog jezika koju poznajem izgradila je uspješan obrt za marketinške usluge. Puno je i onih koje su pronašle način da i dalje rade ono za što su se školovale – s učenicima – samo što to više ne rade kao zaposlenici škole, nego kroz vlastiti obrt za instrukcije, tj. poduke.
Upravo mi je ta priča zanimljiva.
Možda izbor nije uvijek samo čekati posao u školi ili odustati od struke.
Ponekad postoji i treća mogućnost – stvoriti vlastiti posao.
I moja je priča počela čekanjem
Završila sam Ekonomski fakultet, ali oduvijek sam željela raditi u školi.
Odmah nakon fakulteta završila sam pedagoško-psihološku izobrazbu jer sam vjerovala da će mi jednog dana trebati za rad u školi.
Problem je bio u tome što su škole iz mog okruženja već bile poprilično popunjene kadrom nastavnika ekonomske skupine predmeta. Govorim o Brodsko – posavskoj županiji. Posao se nije jednostavno pojavio samo zato što sam ga ja jako željela.
Što sam mogla?
Čekati posao u školi i ništa ne raditi ili se pokrenuti?
Pokrenula sam se.
Sljedećih deset godina radila sam kao ekonomist u različitim tvrtkama. Prošla sam različite odjele, upoznala poslovanje iz više perspektiva, stekla znanje i iskustvo u struci koju sam završila.
Želja za radom u školi ipak nije nestala.
Nakon deset godina dobila sam zamjenu u jednoj srednjoj školi. Otvorila se mogućnost položiti i stručni ispit – to sam i učinila.
Ta mi je zamjena potvrdila ono što sam već dugo znala – volim podučavati i želim raditi s učenicima.
Zamjena je završila, a onda je došao trenutak koji nitko nije planirao – pandemija COVID.
Pandemija mi je otvorila vrata koja nisam tražila
Pandemija je za mnoge ljude značila ogromnu neizvjesnost i krizu. Meni je, potpuno neočekivano, otvorila jednu novu mogućnost.
Gotovo preko noći velik dio obrazovanja preselio se online.
Nastava se održavala putem računala, sastanci su se održavali putem interneta, posao se organizirao na daljinu.
Tada sam prvi put ozbiljno pomislila:
Ako nastava može biti online, zašto ne bi mogle biti i instrukcije?
Upravo je tu krenula moja priča.
Suprug, nastavnik matematike, i ja pokrenuli smo obrt za online instrukcije iz matematike i računovodstva.
Od tog dana podučavam računovodstvo.
Život mi je, na neki pomalo neobičan način, stavio pred mene ono što sam oduvijek željela – samo ne na način na koji sam to zamišljala.
Nisam dobila klasično radno mjesto u školi.
Dobila sam nešto svoje.
Zato danas, kada razgovaram s nastavnicima, učiteljima i drugim stručnjacima koji godinama čekaju posao u školi, ne gledam na vlastiti obrt kao na neku rezervnu opciju za one koji nisu uspjeli dobiti posao.
Naprotiv.
Ponekad vlastiti posao može biti način da napokon počnete raditi upravo ono za što ste se školovali i što volite.
Da ne govorim o tome da poslovanje u obrtu za instrukcije možete nadograđivati i drugim djelatnostima koje znate raditi i želite ponuditi tržištu.
Što ako sam nastavnik hrvatskog ili učiteljica?
Ja sam ekonomistica. Ako ne radim u školi, mogu raditi u računovodstvu, financijama, administraciji, prodaji ili nekom drugom ekonomskom odjelu.
Što može nastavnik hrvatskog jezika?
Što može učiteljica razredne nastave?
Što može profesor geografije, povijesti ili nekog drugog predmeta za koji nema puno otvorenih radnih mjesta?
Naravno, mogućnosti postoje i izvan obrazovanja. To pokazuju brojni nastavnici koji su se prekvalificirali, zaposlili u drugim branšama ili svoje znanje počeli koristiti na potpuno drugačiji način.
Postoji i mogućnost da ostanete u obrazovanju – samo da promijenite način na koji u njemu radite.
Ako znate podučavati, možete podučavati.
Možete držati individualne ili grupne instrukcije, pripreme za maturu, pomoć pri učenju, jezične poduke, online poduku ili razviti neku drugu obrazovnu uslugu koja odgovara vašem znanju i tržištu.
Radila sam s dosta nastavnika koji su upravo tako i napravili. Danas imaju vrlo uspješne samostalne obrte za poduku.
Sve to ne znači da je poduzetništvo jednostavno. Nije.
Često je jedina i najveća prepreka upravo ono što dođe prije samog početka – strah.
„Ali ja ne znam ništa o obrtu“
To je jedna od prvih rečenica koju čujem kada razgovaram s nekim tko razmišlja o pokretanju vlastitog paušalnog obrta.
„Ne znam kako otvoriti obrt.“
„Ne znam koje djelatnosti moram prijaviti.“
„Što ako nešto pogriješim?“
„Moram li odmah imati knjigovođu?“
„Kako ću izdavati račune?“
„Što ako ne bude dovoljno učenika?“
Sasvim je normalno imati takva pitanja. Problem nastaje ako zbog njih nikada ne poduzmemo prvi korak.
Ako govorimo o instrukcijama i poduci, velik broj nastavnika koji kreću samostalno odlučuje se za paušalni obrt, naravno ako za to ispunjavaju zakonske uvjete.
Sam postupak otvaranja obrta danas nije nešto zbog čega biste trebali provesti mjesece u pripremama.
Potrebno je donijeti nekoliko odluka, odabrati odgovarajuću djelatnost prema NKD-u, pripremiti podatke i dokumentaciju te odraditi registraciju obrta. O koracima kroz registraciju obrta detaljnije sam pisala u tekstu „10 koraka kod otvaranja paušalnog obrta“.
Nakon registracije kreće proces vođenja paušalnog obrta.
Što treba napraviti kada otvorite paušalni obrt?
Prije nego obrt krene službeno s radom, potrebno je upoznati se s obvezama koje dolaze uz takav poslovni oblik.
Treba znati kako izdati račun, kako pratiti primitke, koje evidencije voditi, kada i kako podmirivati doprinose i porezne obveze, kako funkcionira paušalno oporezivanje te koje obrasce treba predavati.
Kod paušalnog obrta administracija je ipak znatno jednostavnija nego što mnogi zamišljaju.
Ne kažem da ne treba ništa učiti.
Treba, ali nije potrebno biti ekonomist, računovođa ili porezni stručnjak da biste vodili mali paušalni obrt.
Upravo je to dio koji je meni kao ekonomistici bio puno jednostavniji nego nekome tko se prvi put susreće s poduzetništvom.
Ipak, jako dobro razumijem i drugu stranu.
Kada ste nastavnik hrvatskog jezika, učiteljica ili profesor nekog drugog predmeta, sasvim je normalno da vam porezi, računi i administracija nisu zanimljiva tema.
Ne morate ih voljeti, ali ako želite voditi vlastiti obrt, trebate ih razumjeti dovoljno da znate što radite.
Ne morate imati veliki budžet za marketing
Još jedan od prvih strahova je:
„Kako ću pronaći učenike?“
Tu se stvari posljednjih godina dosta mijenjaju.
Nekada je za ozbiljniji marketing bilo potrebno imati određeni budžet. Danas postoje brojni alati koji omogućuju da krenete gotovo bez ulaganja.
Možete otvoriti poslovni profil na društvenim mrežama, predstavljati svoj rad kroz sadržaj, preporuke i iskustva učenika.
Canva ima besplatnu verziju koja omogućuje izradu velikog broja materijala bez potrebe za angažiranjem dizajnera.
Postoje besplatni planovi alata za e-mail marketing, poput MailerLitea.
Postoje i različiti besplatni ili vrlo povoljni alati za izdavanje i vođenje računa poput E-računa, pa ni administrativni dio poslovanja ne mora odmah značiti veliki trošak.
Specijalizirani oglasnici instruktora poput Instrukcije Oglasnik povremeno imaju besplatne promo periode za nove instruktore.
Ne treba vam na početku savršen web, profesionalni studio, skupa oprema i nekoliko stotina eura mjesečno za oglašavanje.
„10 besplatnih alata za otvaranje i vođenje paušalnog obrta“ je tekst koji detaljnije govori o ovoj temi.
Ono što vam za početak treba je: znanje koje netko želi platiti, jasna ponuda i spremnost da vas ljudi pronađu.
Naravno, kako posao raste, možete ulagati više, ali ne morate sve imati prvog dana.
Što ako nemam novca za početak?
Vrijedi istražiti mogućnosti koje postoje prije nego što zaključite da nemate dovoljno novca za pokretanje obrta.
Jedna od mogućnosti su HZZ potpore za samozapošljavanje.
Uvjeti, iznosi i prihvatljive djelatnosti mijenjaju se, pa ih prije prijave uvijek treba provjeriti prema aktualnom natječaju.
Ali sama ideja potpore je vrlo zanimljiva za nekoga tko ima znanje, iskustvo i konkretnu poslovnu ideju, a želi krenuti samostalno.
U određenim programima potpora za samozapošljavanje može biti značajan početni kapital. Iznosi su se kroz godine mijenjali, a 7.000 eura može biti vrlo ozbiljna pomoć za početak poslovanja paušalnog obrta, posebno kod djelatnosti koje ne zahtijevaju veliku početnu investiciju.
Upravo su instrukcije takva djelatnost.
Ne trebate iznajmiti poslovni prostor od 100 kvadrata.
Ne trebate kupiti strojeve.
Ne trebate imati skladište.
Ako radite online, dio posla možete pokrenuti iz vlastitog doma.
Naravno, HZZ potporu ne dobiva svatko. Potrebno je zadovoljiti uvjete, pripremiti poslovni plan i proći postupak ocjenjivanja.
Nastavnici i učitelji često imaju jednu veliku prednost – znaju objasniti što rade, imaju formalno obrazovanje, a često i iskustvo u radu s učenicima.
To su vrlo konkretne činjenice koje se mogu pretvoriti u odličnu poslovnu ideju.
Provjerite i lokalne potpore
HZZ nije jedina mogućnost.
Vrijedi provjeriti i natječaje koje raspisuju gradovi, općine i županije.
Primjerice, neke županije imaju godišnje programe potpora za razvoj malog poduzetništva kroz koje sufinanciraju određene troškove poslovanja ili ulaganja.
Ja iz godine u godinu uspješno apliciram na jedan takav natječaj u Brodsko-posavskoj županiji.
Modeli se razlikuju, ali postoje programi u kojima, primjerice, uložite određeni iznos u prihvatljivu opremu ili marketing, a dio tog ulaganja vam se sufinancira.
Ako biste, primjerice, uložili 7.000 eura, a natječaj omogućuje 50 % sufinanciranja prihvatljivog ulaganja, to bi značilo da možete ostvariti 3.500 eura potpore.
Zato prije nego što kažete „Nemam novca za pokretanje obrta“, vrijedi napraviti nešto vrlo jednostavno:
provjeriti što nude HZZ, vaša županija, grad ili općina.
Ne znači da ćete sigurno dobiti potporu, ali možda postoji mogućnost za koju niste ni znali.
Na potpore možete aplicirati samo ukoliko je obrt vaše jedino zaposlenje.
Najteži dio nije otvoriti obrt
Danas kad gledam svoj poslovni put – nisam deset godina radila kao ekonomist zato što nisam znala što želim.
Znala sam.
Željela sam raditi u školi, ali nisam mogla samo sjediti i čekati da mi netko ponudi radno mjesto.
Zato sam radila ono što sam u tom trenutku mogla.
Ipak, tih deset godina rada u privatnom sektoru danas mi je zapravo veliko bogatstvo. Naučila sam kako funkcionira poslovanje, prošla različite ekonomske odjele, stekla iskustvo i znanje koje mi je kasnije pomoglo kada sam pokrenula vlastiti posao.
Možda je upravo zato moja poruka nekome tko danas čeka posao u školi malo drugačija od one koju bih mu dala prije petnaest i više godina.
Nemojte čekanje pretvoriti u stajanje na mjestu.
Ako želite raditi u školi i imate priliku za zamjenu, prihvatite je.
Ako se otvori natječaj, prijavite se.
Istodobno razmislite postoji li nešto što možete izgraditi sami.
Možda ne morate birati između toga da budete nastavnik ili poduzetnik.
Možda možete biti oboje.
Što ako vlastiti obrt ne uspije?
I ovo je pitanje koje mnoge muči.
„Što ako otvorim obrt i ne bude dovoljno učenika?“
To je realan strah.
Poduzetništvo nosi rizik i ne postoji garancija da će svaka poslovna ideja uspjeti. Zato je jako važno razlikovati rizik od katastrofe.
Ako imate djelatnost koja ne zahtijeva ogromna početna ulaganja, možete krenuti postupno, testirati tržište, vidjeti postoji li interes i razvijati posao kako dolaze učenici.
Ne morate prvog dana imati deset klijenata.
Ne morate odmah napustiti sve što trenutno radite.
Možete početi graditi nešto svoje i vidjeti kamo će vas odvesti.
Možda otkrijete da je potražnja puno veća nego što ste očekivali.
To se dogodilo i meni.
Škola nije jedino mjesto gdje možete podučavati
Mislim da je to najvažnija poruka koju želim ostaviti ovim tekstom.
Ako ste završili fakultet i želite raditi u obrazovanju, a godinama čekate svoje mjesto u školi, nemojte dopustiti da vas uvjerenje da je „posao u školi jedina prava opcija“ zaustavi.
Možda ćete jednog dana dobiti stalni posao.
Možda ćete ga čekati deset godina.
Možda ćete nakon nekoliko godina shvatiti da više ne želite raditi u školi.
A možda ćete, kao neki ljudi koje poznajem, pokrenuti vlastiti obrt i otkriti da vam samostalnost puno više odgovara.
Ja sam svoj posao pronašla na pomalo neobičan način.
Godinama sam čekala posao u školi.
Radila sam 10 godina u privatnom sektoru.
Dočekala sam priliku za zamjenu u jednoj školi.
Potvrdila da stvarno želim podučavati.
Onda je došla pandemija i otvorila vrata online nastavi.
Od pitanja „Ako nastava može biti online, zašto ne bi mogle biti i instrukcije?“ nastao je posao koji radim i danas.
Zato danas na priču o čekanju posla u školi gledam drugačije.
Ne morate odustati od onoga za što ste se školovali samo zato što za vas trenutno nema dovoljno radnih mjesta.
Ponekad je potrebno samo promijeniti način na koji ćete svoje znanje ponuditi.
Posao ne mora uvijek čekati vas.
Ponekad ga možete stvoriti sami.
Želite svoje znanje pretvoriti u posao?
Ako razmišljate o tome da pokrenete vlastiti obrt za instrukcije, ne morate sve istraživati sami.
U online edukaciji PAUŠAL START korak po korak prolazimo kroz ono što trebate znati kako biste pravilno otvorili i vodili paušalni obrt – od registracije obrta i odabira djelatnosti do izdavanja računa i poreznih obveza.
Edukacija je uvijek dostupna online. Možete ju prolaziti svojim tempom i vratiti joj se kad god vam zatreba.